Over 10 years we help companies reach their financial and branding goals. Engitech is a values-driven technology agency dedicated.

Gallery

Contacts

411 University St, Seattle, USA

engitech@oceanthemes.net

+1 -800-456-478-23

bitTi svoj Nekategorizirano

Kako je biti pčelar?

Mladi tehničar, a već iskusan i uspješan pčelar

Autor: Karlo Jašarović

Ja sam Karlo i živim u Križevcima. Idem u Tehničku školu Bjelovar, a bavim se i pčelarstvom. U ovom tekstu ću predstaviti pčelarstvo i kako je to biti pčelar.

Pčelarstvo je grana poljoprivrede kojoj je osnovni cilj proizvesti med i ostale pčelinje proizvode. Proizvodi koje pčelar može proizvesti su: med, propolis, med u saću, razne kreme za lice, kožu, usne, šamponi, ulja, paste za zube itd. Postoje razne vrste meda, ali one koje se proizvode na našim prostorima su: bagremov, kestenov, lipin, suncokretov, med repice, cvjetni med i eventualno šumski med. Najzastupljeniji kod nas su bagremov i cvjetni med. Med je velik izvor minerala i hranjivih tvari i važno ga je uključiti u redovitu prehranu. Najbolji je domaći med.

Proizvodnja samoga meda i ostalih proizvoda za pčelara je vrlo složen posao. Pčelar mora provesti razne faze u proizvodnji i znati sve postupke kako bi se dobio kvalitetan med. Kao što je svima poznato, u košnicama pčele stavljaju nektar i onda se iz tih košnica uzima med i stavlja u staklenke. Glavni dijelovi košnice koji se koriste u našim krajevima su: LR nastavci, okviri, podnica, potkrovna daska, krov i hranilica u određeno vrijeme.

Autor fotografije: Karlo Jašarović

Podnica omogućuje pčelama ulazak i izlazak iz košnice. Na njoj se nalazi i anti-varozni uložak koji služi za čišćenje prljavštine i provjeru stanja u košnici. Na podnicu ide LR nastavak koji sadrži okvire u kojima se nalazi leglo, med, leglo matice te propolis na drvenim rubovima. Iznad LR nastavaka nalazi se potkrovna daska koja na sebi ima krov. Obično se na krov stavlja cigla ili neki teži predmet radi veće sigurnosti pčeline zajednice.

Postupci koje pčelar mora izvesti da bi imao što veći prinos meda i kako bi održao zajednice su: 1. hranjenje prije proljeća, 2. pripremanje za glavnu pašu, 3. vrcanje prije glavne paše, 4. vrcanje glavne paše, 5. skupljanje rojeva, 6. seljenje na druge paše, 7. vrcanje (ako je potrebno), 8. priprema za zimu – liječenje i hranjenje pčela, te liječenje u zimi.

Autor fotografije: Karlo Jašarović

Ideju za pokretanje posla s pčelama dobio je moj tata Saša 2014. godine kada je i kupio prve dvije košnice i postavio ih na livadi kraj vikendice. 2015. godine vrcali smo prvi med i iz 5 košnica smo izvrcali oko 70 kg meda. U 2018. godini broj zajednica se povećao i vrcali smo med iz 13 košnica. Godina je bila odlična pa smo izvrcali oko 400 kilograma. 2021. smo dobivenim sredstvima putem natječaja znatno unaprijedili naš pčelarski posao. Tata je kupio terenac i prikolicu koji su nam puno olakšali posao. Također smo privremeno dobili parcelu blizu naše vikendice koja je bolja lokacija za pčele.  Broj pčelinih zajednica u jednom je trenutku premašio 80 košnica, ali sada ih imamo oko 40. Nekoliko smo košnica izgubili na samom prijevozu košnica. Dosta košnica se nije prilagodilo na novu lokaciju pa su u kratkom roku pčele otišle iz tih zajednica. Dio pčela je otišao iz nepoznatog razloga, dio radi jednog kukca zvanog voskov moljac koji jede sače, stavlja legla u njih i tako u kratkom roku uništi zajednicu. Također, bliži se i zima pa je i to razlog smanjenja broja zajednica.

 Ja sam pčelariti počeo u rujnu 2020. godine kada sam se upoznao s nekim postupcima rada u pčelarstvu. Uskoro sam se priviknuo na rad u pčelinjaku. Otkako je počela nastava radnim danima ne mogu raditi kod pčela jer putujem. Moj mlađi brat isto zna raditi kod pčela pa me zamijeni kada je to potrebno. Volim raditi kod pčela jer je opuštajuće i zabavno, iako je ponekad naporno i stresno. Plan mi je u budućnosti otvoriti vlastiti OPG i nastaviti proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda.

Autor fotografije: Saša Jašarović