U ponedjeljak 30. lipnja 2025. u Tehničkoj školi Bjelovar održano je treće po redu stručno usavršavanje iz područja informatike/računalstva u 2024./2025. školskoj godini. Stručnom skupu nazočili su nastavnici informatike i srodnih nastavnih predmeta srednjih škola Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije.

Na otvaranju skupa nazočne je pozdravio ravnatelj, nakon čega je skup nastavljen s aktualnim predavanjima iz svijeta računalstva.

Prvo predavanje “Poslovna inteligencija u informatici: novi pogled na poučavanje baza podataka” pripremili su Juraj Dončević, dr. sc. sa FER-a i Vesna Pavković-Dončević, dipl. ing. zaposlena u  Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar.

Glavni cilj izlaganja bio je prikaz primjera dobre prakse u vidu poboljšanja spremnost učenika za tržište rada kroz modernizaciju materijala i lekcija iz informatike, posebno u području baza podataka u Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar. Predložena je strategija nadogradnje lekcije o bazama podataka uključivanjem novih tema kao što su modeliranje podataka, podatkovno inženjerstvo i poslovna inteligencija, umjesto da se MS Access koristi kao jedini alat. Učenici su učili o skladištima podataka i koristili alat poslovne inteligencije Metabase za izradu upita, dijagrama i nadzornih ploča, na primjeru praćenja prolazaka bicikala u Bjelovaru i podataka o Bjelovarskim toplicama. Istraživanje je pokazalo da su učenici razumjeli potrebu prilagodbe novim tehnologijama, samostalno rješavali probleme i pokazali interes za ovakav odmak od standardne nastave.

Drugo predavanje „Brainrot i izazovi u online svijetu!“ pripremila je Ines Pavičić, profesorica iz Medicinske škole Bjelovar.

Prikazan je fenomen “brainrota”, osjećaja zatupljenosti uzrokovanog pretjeranom konzumacijom kratkih digitalnih sadržaja, što negativno utječe na pažnju i motivaciju. Kroz popularne online likove prikazuje se kako suvremeni sadržaji privlače korisnike, ali i potiču površnu percepciju i emocionalnu konfuziju. Obrađena je i deformacija jezika kroz skraćenice, emojie i “algospeak”, što mijenja način online komunikacije među mladima. Naglašeni su izazovi poput ovisnosti o ekranima, cyberbullyinga, informacijske prezasićenosti i slabe koncentracije kod učenika. Naglašena je uloga nastavnika koja postaje ključna u poticanju digitalne higijene, kritičkog mišljenja i kreativnog stvaranja umjesto pasivne konzumacije.

Treće izlaganje „Erasmus+ nastavnički tečaj ChatGPT i osnovni AI alati“ pripremio je Dejan Lovrenčić dipl. inf. iz Srednje škole Koprivnica.

Prikazan je Erasmus+ tečaj za nastavnike o korištenju ChatGPT-a i AI alata u obrazovanju s ciljem razvoja digitalnih kompetencija, suradnje i kritičkog mišljenja. Sudionici tečaja su kroz razne aktivnosti i radionice učili o prednostima i izazovima umjetne inteligencije, poput personaliziranog učenja, digitalnog jaza i etičkih pitanja. Poseban naglasak stavljen je na razvoj kritičkog mišljenja o algoritmima, dezinformacijama i pristranostima AI sustava. Kroz praktične zadatke korišteni su alati za izradu escape roomova, animacija, glazbe i stripova pomoću AI. Tečaj je zaključen kreativnim zadacima i kulturnim programom, naglašavajući važnost inovativnog i odgovornog pristupa obrazovanju u digitalnom dobu.

Četvrto izlaganje „Optimizacija logičkih izraza“ pripremio je Andrej Tihomirović, dipl. ing. iz Tehničke škole Zagreb.

Prezentirani su načini optimizacije logičkih izraza, koji su važni za učinkovit dizajn digitalnih logičkih sklopova. Prikazane su dvije glavne metode: algebarska metoda koju većinom koristimo te Karnaughove tablice (K-tablice) koje pojednostavljuju izraze korištenjem vizualnog grupiranja jedinica. Dodatno je objašnjena metoda Quine-McCluskey, pogodna za računsku implementaciju i optimizaciju složenijih funkcija. Prikazani su primjeri izraza i minimizacije korištenjem različitih pristupa.

Peto izlaganje „Projektna nastava i međupredmetne teme kroz digitalne alate“ pripremio je Ivan Pašalić, dipl. ing. iz Tehničke škole Bjelovar.

Detaljno je objašnjen koncept projektne nastave kao oblika učenja usmjerenog na učenika, gdje se znanja, vještine i stavovi razvijaju rješavanjem konkretnih problema. Naglašena je važnost istraživanja, primjene znanja u stvarnim situacijama i stvaranja vidljivih rezultata kroz proizvode, usluge ili prezentacije. Istaknuta je uloga digitalnih alata poput Trello, Notion, Google Workspace, Microsoft Teams, Padlet, Miro, Canva, Genially i PowerPoint u podršci projektnoj nastavi. Predstavljen je i primjer projektnog zadatka “Pametni sustav za uključivanje i isključivanje hlađenja u kući – IoT integrirano rješenje”, s detaljnom korelacijom s različitim strukovnim i općeobrazovnim nastavnim predmetima te fazama izrade i sklopovskim/programskim rješenjima. Na kraju je prikazan primjer rubrike za vrednovanje projektnog rada, koji obuhvaća kriterije poput planiranja, istraživanja, kreativnosti, izrade proizvoda i prezentacije.

Na kraju stručnog skupa prošli smo kroz aktualnu problematiku implementacije modularne nastave u strukovne škole i razmijenili dosadašnja postignuća u planiranju iste.