Autor teksta: Zvonimir Mesić

U graditeljskim i vezanim firmama postoji sve veća potreba za osobama koje se znaju služiti programskim paketima i koje bi radile na BIM projektima jer dosta zemalja EU traži BIM pristup za projektiranje i gradnju infrastrukturnih i ostalih objekata.

Ovo je pokušaj kratkog i pojednostavljenog objašnjenja relativno nove (za Hrvatsku) tehnologije koja se naziva BIM (informacijsko modeliranje građevina).

Klasični način izvedbe građevine:

• na osnovu podloga i zahtjeva investitora projektant projektira građevinu
• projekt građevine dobiva dozvole za građenje kad zadovolji sve zakonske uvjete
• izvođač izvede građevinu prema projektu uz stručni nadzor
• investitor dobije građevinu na korištenje

Mogući problemi:

• nedovoljna suradnja između sudionika u gradnji dovede do pogrešaka u projektu, gradnji i korištenju građevine
• investitoru je teško kvalitetno pratiti troškove upravljanja i održavanja građevine (60% od ukupnih troškova građevine u njenom životnom vijeku)

Rješenje:

• poboljšanje timskog rada uključivanjem svih sudionika u gradnji/projektiranju kroz suradnju na JEDNOM zajedničkom digitalnom modelu
• sve podatke o projektiranju, građenju i održavanju građevine imati cijelo vrijeme na jednom mjestu kroz cijeli životni vijek građevine

BIM tehnologija nisu samo 3D crteži građevine, već na jednom mjestu pregledno dostupni svi relevantni podaci o građevini. Omogućuju koordinirani rad svih sudionika u gradnji. Standardizirani digitalni podaci koji ulaze u model, omogućuju laku i brzu promjenu u svim crtežima (na jednom se mjestu promijeni npr. materijal vrata, a on se automatski mijenja u svim crtežima, 3D modelu, troškovniku…). Svi uključeni u projekt odmah vide promjenu, a za održavanje građevine može se planirati i posebno održavanje tih vrata. Mnogo je lakše prezentirati projekt kad investitor vidi realniju sliku i animaciju te zna koliko će ga koštati održavanje.

Za sada ne postoji samo jedan zajednički BIM programski paket i postoji potreba za radom u više njih (ovisno o specifičnosti projekta) , na linku je popis certificiranih programa: https://www.buildingsmart.org/compliance/software-certification/certified-software/ .

Da cijela stvar bude zanimljivija, ne radi se samo o zgradama, već i o cestama, željezničkim prugama, mostovima, tunelima i svim ostalim infrastrukturnim objektima.

Svakako bih zainteresirane uputio za cjeloviti i detaljniji pristup na stranicu udruge BIM Hrvatska https://bim-hrvatska.hr/ i stranicu Hrvatske komore inženjera građevinarstva https://www.hkig.hr/Strucno-usavrsavanje/Strucna-izdanja-Komore/Izdanja/Opc%CC%81e-smjernice-za-BIM-pristup-u-graditeljstvu/16 čiji su materijali korišteni za izradu ovog članka.